urednik.trebinjedanas@gmail.com+387 66 416 300

Srbija sprema tužbu protiv 19 članica NATO-a zbog bombardovanja

Srbija sprema tužbu protiv 19 članica NATO-a zbog bombardovanja

BEOGRAD - Osamnaest godina poslije bombardovanja Srbije – priprema se tužba protiv 19 članica NATO-a, koje su učestvovale u agresiji.

Kako navodi Radio-televizija Srbije, tužbe, u ime žrtava, priprema specijalni tim, koji će činiti domaći i strani advokati, kao i ljekari kojima predstoji da dokažu vezu između porasta najtežih bolesti i korišćenja uranijuma tokom bombardovanja.

Četrdeset pet milijardi godina potrebno je za potpuni raspad osiromašenog uranijuma. Na Srbiju je 1999, po priznanju NATO-a, bačeno više od 10 tona – uglavnom na Kosovu, ali i četiri lokacije na jugoistoku Srbije. Već u prve dvije godine poslije bombardovanja bilježi se porast hematoloških i bubrežnih oboljenja. Godinama kasnije, i teža.

"Sada statistika upravo govori o enormnom procentu. O epidemiji malignih bolesti, anomalija na potomstvu, sama činjenica da se kod jednog djeteta dnevno utvrdi jedno maligno oboljenje, dovoljno govori o riziku", kaže član tima Radomir Kovačević, toksikolog u Institutu za medicinu rada i radiološku zaštitu. Iako veza između statistike i bombardovanja zvanično nije dokazana, ekspertski tim namerava da je utvrdi – sa čime će pred sudove 19 zemalja NATO-a.

Uprkos činjenici da su slični pokušaji, ranije, ostajali bez epiloga - italijanski kasacioni sud u slučaju pogibije radnika RTS-a i njemački Ustavni sud u slučaju stradalih na Varvarinskom mostu proglasili su se nenadležnim. Pravnici, zato, male šanse daju novoj inicijativi.

"Ovdje govorimo s jedne strane o nemogućnosti utvrđivanja direktne krivice, s druge strane vjerujemo da će situacija biti veoma slična onoj koja je bila u Nemačkoj", kaže Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava - Jukom.

 

"Ono što je bolje, to je da se napravi neka komisija koji će pribaviti sve to što su nam radili, opisati, dokumentovati sa fotografijama, istorijama bolesti i tada sačekati odgovarajući momenat da se to iskoristi", kaže advokat Toma Fila.

Borba za pravdu propala je čak i kada je iza nje stajala država – tokom bombardovanja Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev jugoslovenske vlade da NATO prekine sa udarima. Pet godina kasnije, proglasio se i nenadležnim u sporu Srbije i Crne Gore protiv osam članica alijanse. Iskustvo pokazuje da se umjesto pravnim sredstvima, treba boriti političkim, kaže pravnik Jukoma.

"Da one sada nakon ovoliko godina pomognu našoj zemlji da pojedine posljedice sanira – ovde govorimo i o razminiravanju i o finansijskoj pomoći i ulaganjima i mislim da je to i put kojim treba i u ovom slučaju ići", kaže Milan Antonijević. Ekspertski tim, ipak, ima optimizma – namjera im je da se u tužbama nađu i posljedice korišćenja kasetnih bombi i bombardovanja hemijskih i petrohemijskih postrojenja. Vjeruju da će dokaze prikupiti za oko dvije godine.

RTS