urednik.trebinjedanas@gmail.com
+387 66 416 300

  • Lasta Promet
  • Pizzeria Mexico
  • Lasta Promet
  • Pizzeria Mexico

Javna rasprava u Trebinju: Depresija prijeti da bude odmah nakon kardiovaskularnih oboljenja

unitehna
unitehna

Javna rasprava u Trebinju: Depresija prijeti da bude odmah nakon kardiovaskularnih oboljenja

Prema informacijama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u prošloj godini bilo je 40.000 registrovanih ljudi sa mentalnim problemima, od kojih je 5.700 bilo hospitalizovano, rekla je danas u Trebinju pomoćnik ministra zdravlja Srpske Jelena Ivančić.

Ivančićeva je, na javnoj raspravi o Strategiji razvoja mentalnog zdravlja u Srpskoj, ukazala na to da je veliki broj ljudi sa mentalnim problemima, te da se pretpostavlja da će do 2020. godine depresija biti na drugom mjestu, odmah poslije kardiovaskularnih oboljenja. 

Prema njenim riječima, činjenica je da u svijetu 450 miliona ljudi ima mentalne probleme, te da da svaki četvrti čovjek koji se javi zbog nekih zdravstvenih ima i problema sa mentalnim zdravljem. 

Ivančićeva je naglasila da je Strategijom razvoja mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj Vlada opredijeljena da ide ka jačanju mentalnog zdravlja, ne samo pojedinca, već cjelokupnog društva. 

Ona je navela da je u Srpskoj urađeno mnogo kada je riječ o ovom pitanju, da bi se olakšalo pacijentima i da bi im radnim terapijama bila pružena bolja usluga. 

"Imamo ukupno 27 centara za mentalno zdravlje i oni su osnovani na nivou primarne zdravstvene zaštite. Veliki akcenat dat je i edukaciji medicinskih radnika i saradnika koji rade u tim centrima", kaže Ivančićeva. 

 

O značaju Strategije govorio je i Milan Latinović, koji 15 godina radi u procesu reforme u unapređenju mentalnog zdravlja u Srpskoj, i koji je naglasio da je veoma važno da ovakve strategije definišu osnovne pravce daljeg razvoja sistema zaštite mentalnog zdravlja, jačanjem novih sadržaja i usluga. 

Latinović je naglasio da je prevencija veoma važna, te dodao da su činjenice da populacija u cijelom svijetu, posebno kod nas, živi u složenom okruženju, izložena raznim stresovima i traumama i drugim faktorima koji utiču na mentalno zdravlje. 

"Nama je veoma bitno da u okviru ove strategije izradimo široki front cijelog društva koji će biti posvećen unapređenju mentalnog zdravlja. Bez dobrog mentalnog zdravlja nećemo imati ni dobro fizičko zdravlje", rekao je Latinović. 

On je dodao da pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da zdravstveni sistem sa samo 10 odsto odgovara za zdravlje stanovništva, dok u preostalih 85 odsto treba da se uključe cijela društvena zajednica, organizacije i pojedinci. 

"Naša nastojanja kroz reformski proces jesu da izvršimo deinstitucionalizaciju, da što manji broj ljudi leži u bolnicama i da se usluge u oblasti mentalnog zdravlja pružaju unutar zajednice, što se ostvaruje posredstvom multidisciplinarnih timova u centrima za mentalno zdravlje", naveo je Latinović. 

On je dodao da pokazatelji iz 2015. godine ukazuju na to da korisnici 10 puta više usluga dobijaju u centrima nego u bolničkim kapacitetima, što je jedan od rezultata reformskog procesa koji se odvija u Republici Srpskoj. 

Latinović kaže da su u izradu Strategije uključeni i korisnici, jer oni najviše prepoznaju smetnje koje je potrebno otkloniti kada je riječ o odnosu prema njima. 

"Nadamo se da će strategija dobiti podršku međunarodnih donatora. Trenutno su najznačajniji švajcarska Vlada, koja je i u prethodnih osam godina podržavala Republiku Srpsku i BiH u reformi mentalnog zdravlja, a imamo naznake da će tako biti i u naredne četiri godine", dodao je Latinović. 

Nakon prve javne rasprave u Trebinju, uslijediće rasprave i u Istočnom Sarajevu, Doboju, Bijeljini i Prijedoru.

SRNA