Moleri, zidari, kozmetičari, stolari – samostalni preduzetnici i za male sredine pokretači razvoja - u BiH uglavnom su siva zona.


Međutim, i oni koji su posao pokrenuli na crno, uz plan da ga legalizuju kad krene, od toga uglavnom odustaju.
Moler, kozmetičarka, stolar - tri profesije, ista priča. Zahtjevan zanat i ideja da posao u ilegali preraste u ozbiljan biznis. Uprkos godinama iskustva i namjeri da rade u skladu sa pravilima, svoje poslove još nisu legalizovali.
"Ispočetka je to krenulo, jedna soba, dvije sobe, komšiji, kumu, bratu, kasnije je to preraslo... pa su počeli ljudi sami da zovu, vidjeli su kvalitet u radu, pa se iz godine u godinu povećavao posao", navodi moler.
"Visoki nameti, više obaveza nego prava, kao i većina novca koji zaradim otišla bi na to, dok ovako dio ostavim sebi dio ulažem u materijal, ali sve ostaje meni", navodi kozmetičarka.
"Kad bi bili povoljni uslovi i situacija, kažem vam, neki paušal da oni odrede da se to može plaćati svojim radom, koliko stekneš, a ne da oni sada opletu, ne možeš zaraditi koliko njima treba", kaže stolar.
Koliko je ovakvih preduzetnika teško je reći. Da su strah od poreza i nepovjerenje u institucije jedan od razloga zbog kojih ne prijavljuju posao - slažu se i ekonomisti.
- Postoje studije da u toku godine jedno registrovano preduzeće mora da obavi oko 150 procedura da bi sve uradilo po pravilima - pojašnjava profesor Stevo Pucar, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
U Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća kažu - ideja o rasterećenju i dodatnim subvencijama nije loša. Ali, nisu loši ni sadašnji uslovi.
Marinko Đukić, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, kaže da je za registraju potrebna lična karta, uvjerenje od suda da nije zabranjeno da se bave tom djelatnosti, uvjerenje Poreske da nemaju zaostalih neizmirenih poreskih obaveza, te da sve košta oko 30 maraka.
Ove obaveze preuzeo je Mladen Dedić i iz sobe posao preselio u ugostiteljski objekat. Uz obaveze da redovno plaća poreze na dohodak od samostalne djelatnosti, komunalnu taksu i posebnu republičku taksu Mladen je preuzeo obavezu da plati i doprinose za zaposlene. Tako će na platu od npr. 500 KM morati da plati još 262 marke. Upravo zbog ovih nameta mnogi odustaju.
Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore, kaže da godinama pokušavaju da im se struja naplaćuje kao i građanima, te navodi da kada su njihova prava u pitanju onda ih tretiraju kao fizička lica, a kada su u pitanju obaveze, onda kao privrednike.
Da su registrovani, ljudi sa početka priče bili bi pokretači razvoja i bitan segment privrede. Ipak oni to nisu, jer i sami kažu, ne vjeruju dovoljno sistemu. A to je ozbiljan problem, jer BiH na 1.000 stanovnika ima tek osam aktivnih preduzeća. Hrvatska, koja je na začelju Evropske unije na isti broj građana ima 20 preduzeća, gotovo tri puta više.


RTRS