Grčka je i dalje najveći dužnik u Evropskoj uniji sa obavezama teškim 334,5 milijardi evra, što čini 181,1 odsto njenog bruto društvenog proizvoda. Mere štednje nisu smanjile dug, privreda se teško i sporo oporavlja, broj nezaposlenih je i dalje zabrinjavajući, dok premijer Aleksis Cipras tvrdi da je zemlja na pravom putu i sa dobrom perspektivom.


U Pekingu, gde se na ekonomskom forumu sreo sa kineskim predsednikom Si Đinpingom kako bi pospešio otvaranje te ekonomske perspektive, grčki premijer je potpisao trogodišnji memorandum o bilateralnoj saradnji u ključnim sektorima, od energetske oblasti, preko transporta i telekomunikacija, do finansija. Na Ciprasu je, međutim, bilo i da objasni birokratske prepreke koje koče dalji investicije kineskog „Koska” u razvoj luke Pirej.


Na strateško partnerstvo Atine i Pekinga, koje Kini preko grčkih luka, posebno Pireja, otvara transportni put prema Zapadnoj Evropi, pala je senka posle nesuglasica oko izgradnje putničke luke i hotela, što koči Centralni arheološki savet. Kina je čak najavila mogućnost da se okrene italijanskim lukama, ali za sada se situacija smirila.


Uprkos naporima Ciprasove vlade, agencija Blumberg tvrdi da je grčka privreda jedna od „najnesrećnijih na svetu”. Na listi „nesrećnika” Grčka je na petom mestu od jedanaest zemalja koje su se na njoj našle. Ispred nje su, prema Blumbergu, Venecuela i Argentina, ali i Turska, koja je tokom prošle godine imala niz ekonomskih problema. Uzroci su, procenjuje ova agencija, „intenzivni privredni stres, skromni rezultati u kontroli cena i povratka ljudi na radna mesta” nasuprot „niskoj inflaciji i nezaposlenosti”, koje doprinose da se ljudi osećaju dobro.


Grci, recimo, samo socijalnim fondovima duguju 35 milijardi evra, što je 20 procenata BDP-a. Toliki je dug 1,4 miliona radnika, uposlenih u samostalnim profesijama i poljoprivrednika.


Premijer Cipras, bez obzira na tešku situaciju u kojoj živi veliki broj Grka, smatra da su vidljivi rezultati koji su postignuti u četiri godine vladavine Sirize i kaže da neće dozvoliti da ih bilo ko, misleći pre svega na opoziciju, dovodi u pitanje. U svom govoru, premijer je podvukao da je samo na program socijalne zaštite potrošeno tri milijarde evra, da se hrabro ušlo u veliku reformu održivosti i pravednosti sistema osiguranja, da je odbijen zahtev poverilaca za smanjenje penzija i da je čak usledilo njihovo povećanje. Cipras podseća na to da je povećan minimalni lični dohodak, nezaposlenost je smanjena za devet odsto, ostvaren je i manji privredni rast, vlada se izborila za strane investicije i izlazak iz programa strane kreditne pomoći. Premijer kaže da „Grčka danas više nije u bankrotu, nije pod pritiscima MMF-a, ide samostalnim putem”.


Ne pominjući ogroman spoljni dug, Cipras opominje sunarodnike i političke protivnike na to da je njegova vlada „preuzela zemlju sa četiri miliona ljudi koji su živeli ispod granice siromaštva, sa 15 miliona nezaposlenih, sa 65 milijardi kredita i merama štednje, sa praznim fondovima”.


U intervjuu „Fajnenšel tajmsu”, Cipras je poručio da namerava da na izbore ide u oktobru, na kraju mandata, dakle onda kada ekonomski rezultati budu još vidljiviji a građani u boljoj prilici da sami naprave poređenje između duboke krize, ukupnog stanja u kome se zemlja nalazila 2015, kada je Siriza preuzela vlast, i Grčke danas.


Izvor Politika