Migrantska kriza neće ni naredne godine biti prekinuta u BiH, a to bi, kako upozoravaju nadležni, moglo otvoriti dodatni prostor i za druge bezbjednosne prijetnje.BiH je, za većinu pristiglih migranata iz visokorizičnih zemalja, ali i drugih destinacija, trebalo da bude tranzitno područje na putu ka krajnjem cilju, odnosno EU, ali je dobar dio njih ostao “zarobljen” u BiH, odnosno na području Unsko-sanskog kantona.migranti-iduca godina.jpeg

Nadležne službe gotovo svaki dan bilježe priliv novih migranata, koji na sve načine pokušavaju da se domognu Hrvatske, ali ne uspijevaju u tome, kao što ni domaće institucije ne uspijevaju da zaustave njihov dolazak.

Da bi aktuelna situacija i problemi mogli da se nastave i iduće godine, upozoreno je u nacrtu programa rada Službe za poslove sa strancima BiH za 2020. godinu. U Službi trenutno, kako su naveli, radi 236 osoba, koje su raspoređene po sektorima, terenskim centara i Imigracionom centru, a jedan od ciljeva je efikasan mehanizam upravljanja migracijama.

Na realizaciju programa rada Službe za 2020. godinu mogu, kako su naveli, uticati problemi i rizici koji su, između ostalog, povezani sa nastavkom povećanja broja migranata kao posljedica razvoja migrantske krize usljed zatvaranja granica Mađarske i Hrvatske, te njihovog preusmjeravanja preko teritorije BiH.


- Time će se nastaviti mnogostruko uvećanje obima poslova u terenskim centrima uz granicu sa Crnom Gorom, Srbijom i Hrvatskom, kao i terenskim centrima u unutrašnjosti. U nedostatku ljudskih i materijalnih kapaciteta Služba će, zbog same obimnosti i složenosti problema sa kojima se susreće, biti prinuđena da vrši neophodno prestrukturiranje postojećih kapaciteta s ciljem rješavanja navedene problematike, zbog čega pojedine planirane aktivnosti neće postizati ciljane vrijednosti - navedeno je u planu rada.

Ostaje, dodaju, nedoumica da li postoji korelacija između migracionih trendova, odnosno da li su napori da upravljaju migracionim talasom preusmjeravanjem kapaciteta postali uzrok nastanka nekih novih prijetnji.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kaže za “Glas Srpske” da je jasno da će i naredne godine biti borbe sa tim migracijama, kao i ove i prethodne.

- Teško je dati procjene ako gledamo globalnu situaciju u vezi s migrantima i kada znate da na teritoriji Turske ima više od tri miliona izbjeglih i raseljenih, među kojima su i oni koji su otišli iz zemalja zahvaćenih ratom, ali i veliki broj ekonomskih migranata, kojih je i u BiH između 85 i 90 odsto. Ne izbjegla i raseljena lica. Lani smo imali oko 25.000 registrovanih migranata, a i za narednu se može očekivati taj trend. Ti migracioni tokovi sigurno neće prestati. Ako Hrvatska uđe u Šengen, sigurno će biti jača granica i kontrola - rekao je Ujić.

O stanju u ovoj oblasti trebalo bi da bude rasprave i na sjednici Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu koja je zakazana za sutra. Na dnevnom redu su materijali Ministarstva bezbjednosti BiH, odnosno informacija sa sveobuhvatnim planom mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje krizom, te prijedlog sporazuma o pružanju pomoći i operativnoj saradnji u nadzoru granice.

Terenski centri
Služba za poslove sa strancima pokriva cijelu BiH, a u materijalu ističu da su na brojnim lokacijama smješteni u iznajmljenim prostorijama.

- Uzevši Službu kao cjelinu, a imajući u vidu da je od ukupno 16 terenskih centara njih 12 smješteno u iznajmljenim prostorima, koji najčešće nisu adekvatno prilagođeni potrebama njihovog rada, smatramo da i u idućem periodu treba sagledati mogućnosti da Savjet ministara pokuša pronaći novac za obezbjeđenje poslovnih prostora u vlasništvu BiH - navedeno je u pripremljenom programu rada.