Iako su pojedini političari u imovinskim kartonima koje je Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila u četvrtak očigledno naveli nepotpune pa čak i netačne podatke, niko od njih zbog tih propusta neće odgovarati.imovina-politika.jpg

Naime, u CIK BiH kažu da ta komisija nije odgovorna niti nadležna da procesuira one političare koji su, eventualno, u svojim imovinskim kartonima naveli podatke koji nisu tačni.

"Ne postoje sankcije za netačne podatke. CIK nije odgovoran za tačnost podataka", rekla je "Nezavisnim" Maksida Pirić, portparolka te institucije.

Na pitanje da li su joj poznate neke preporuke ili zahtjevi od strane EU u smislu tačnosti podataka, ona je rekla da joj nije poznato da je EU to negdje tražila.

U Tužilaštvu BiH sugerišu da ni oni nisu nadležni da po službenoj dužnosti podižu prijave ili pokreću istrage protiv političara za koje bi se eventualno utvrdilo da postoji osnov sumnje da su naveli lažne podatke.

"Trebalo bi pitati CIK ili tijelo kojem se podnose ti imovinski kartoni, koje su kazne predviđene i u čijoj su nadležnosti potencijalne neispravnosti ili kaznena djela", rekao je za "Nezavisne" Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U Izbornom zakonu BiH navedeno je da su izabrani političari obavezni da prije kandidovanja na izborima na odgovarajućem obrascu podnesu račun javnosti o svojoj imovini te da isto učine nakon završetka mandata, međutim sankcije i odgovornost nisu predviđeni. Čak je eksplicitno, u članu 15, stav 9. navedeno da "CIK nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu".

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, priznaje da su imovinski kartoni izabranih funkcionera zakonski neuređena oblast, koja zahtjeva sistemsko rješenje kroz izmjenu postojeće legislative.

"Potrebno je obrasce imovinskih kartona učiniti puno detaljnijim, prije svega navođenjem datuma sticanja i osnova sticanja imovine, a u zakonske odredbe uključiti mehanizme redovne i vanredne provjere imovinskih kartona izabranih funkcionera, sa tačno određenim institucijama koje takve provjere vrše na redovnoj i vanrednoj osnovi", rekao je Tegeltija za "Nezavisne".

Povrh toga, kako kaže, potrebno je i u krivičnom zakonodavstvu regulisati tu oblast kroz propisivanje posebnog krivičnog djela koje se odnosi na netačno ili nepotpuno popunjavanje imovinskih kartona.

"Tek sa takvim zakonodavnim zahvatima stekli bi se uslovi za efektivno krivičnopravno procesuiranje netačnog ili nepotpunog popunjavanja imovinskih kartona izabranih lica", rekao je Tegeltija.

On, takođe, kaže da je u principu moguće sankcionisati sve što je predviđeno kao krivično djelo, ali kod ove konkretne oblasti upravo je problem to što netačno i nepotpuno davanje podataka u imovinskim kartonima nije tretirano ni Krivičnim ni Izbornim zakonom kao krivično djelo.

"Tu se nalazi osnovni problem krivično-pravnog procesuiranja. Član 155. a) Izbornog zakona BiH tretira davanje lažnih podataka koji se odnose samo na davanje netačnog podataka u pogledu uslova za imenovanje od strane organa za imenovanje, tako da ne obuhvata imovinske kartone, koji nisu uslov za obavljanje bilo koje pozicije", objasnio je on.

U Misiji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH kažu da je u preporukama njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava naglašeno da je za sprečavanje sukoba interesa, između ostalog, potrebno da postoji vjerodostojan sistem provjere izjava o imovini.

"U 2017. godini, Misija OEBS-a u BiH u saradnji sa Parlamentarnom skupštinom BiH organizirala je konferenciju koja je, između ostalog, zaključila da nadležno tijelo treba da ima nesmetan direktan pristup relevantnim informacijama koje se tiču javnih službenika u BiH. To uključuje, prije svega, postupak verifikacije izjava o imovini, ali može se proširiti i na druge informacije, uključujući i informacije koje posjeduju poreske vlasti, zemljišne knjige, registraciju preduzeća", zaključili su oni.

Naglašavaju da je hitno potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH kako bi se obezbijedila odgovarajuća provjera svih prihoda, uključujući i one koji proizlaze iz posjedovanja imovine, od strane potpuno nezavisnog tijela.