U cilju očuvanja ribljeg fonda „Hidroelektrane na Trebišnjici“ svake godine vrše redovna poribljavanja sa mlađi kalifornijske i potočne pastrmke različitih uzrastnih kategorija, proizvedene u vlastitom mrijestilištu “Mirotinj”.
Radi se o punosistemskom uzgoju, počevši od matičnog jata, mrijesta, proizvodnje mlađi, pa do formiranja matičnog jata neophodnog za reprodukciju. Proizvodnja se obavlja na dvije lokacije: mrijestilište Mirotinj i ribogojiliše Jazina, a osnovna namjena ovih objekata je proizvodnja ikre i mlađi salmonidnih vrsta ribe za potrebe poribljavanja Sliva Trebišnjice i svih otvorenih voda Istočne Hercegovine.
Iza proizvodnje mlađi autohtonih salmonidnih vrsta stoji dugogodišnje iskustvo koje je nastalo kao zakonska obaveza nadoknađivanja narušenog stanja ribljeg fonda nastalog izgradnjom hidroenergetskih objekata i akumulacionih jezera čime je došlo do poremećaja ribljih staništa i presijecanja prirodnih migratornih puteva kojima endemske salmonidne vrste nisu dobro prilagođene. Situacija je dodatno pogoršana unošenjem alohtonih vrsta, njihovim prilagođavanjem na uslove vode i mriještenjem, koja je dovela do ukrštanja alohtonih i autohtonih vrsta čime je stvorena potpuno nova slika genetskih i fenotipskih osobina, a što je dovelo u opasnost očuvanje genskog fonda endemskih salmonidnih vrsta riba Trebišnjice. Iz tih razloga ukazala se potreba da Hidroelektrane na Trebišnjici pristupe izradi studije „Procjena stanja ihtiofaune na akumulacijama Bileća i Trebinje sa planom zaštite i održivim korišćenjem“ kojom se izvršila procjena stanja ihtiofaune na akumulacijama Bileća i Trebinje, utvrdio se kvantitativni i kvalitativni sastav ribljeg fonda na Bilećkom i Trebinjskom jezeru i predložen plan zaštite sa preporukama za održivo korišćenje.
U skladu sa preporukama studije, mrijestilište Mirotinj je otpočelo sa uzgojem autohtone potočne pastrmke- kažu u preduzeću "Hidroelektrane na Trebišnjici ".
Za uspješnu revitalizaciju autohtonih salmonidnih vrsta ključno je bilo formiranje matičnog jata dokazane genetičke autohtonosti, koje će biti polazna osnova za proizvodnju mlađi u mrijestilištu Mirotinj. Kako bi se ispunili svi neophodni uslovi za dobru proizvodnju uložena su i potrebna sredstva za obnavljanje postojećih proizvodnih kapaciteta, za rekonstrukciju postojećih bazena i nabavku potrebne opreme, nasadnog ribljeg materijala (oplođene ikre i mlađi)- poručuju iz Hidroelektrana na Trebišnjici.
Nakon formiranja matičnog jata namjera je da se svakih 3-5 godina ponovi ovaj postupak, u cilju „osvježavanja“ genetskog materijala proizvedene mlađi, što će doprinijeti njenom boljem preživljavanju i adaptaciji na prirodne uslove vodotokova. U cilju poboljšanja diverziteta ihtiofaune prošle godine je izvršeno poribljavanje sa 6.000 komada mlađi mekousne pastrmke, koja je inače stanovnik rijeka jadranskog sliva (Bregave i Neretve)- ističu nadležni.
Njeno dobro adaptiranje na nove uslove sredine je potvrđeno ove godine izlovom primjeraka veličine 20-tak cm. Ovo će značajno doprinijeti vrijednosti ribarstva u Slivu Trebišnjice, te povećati atraktivnost sportsko-rekreacijskog ribolova koji ima dugu tradiciju u ovom području i predstavlja veliki ekoturistički potencijal. Ovakvom politikom gospodarenja vodama i ribljim populacijama Hidroelektrane na Trebišnjici su pristupile zaštiti endemskih autohtonih vrsta riba što je jedan od prioriteta zaštite rijeke Trebišnjice, čime je postojeće mrijestilište i ribogojilište dobilo još više na važnosti. Imajući sve ovo u vidu, evidentno je da je bilo neophodno uspostavljanje modernog koncepta očuvanja i unaprijeđenja ihtiofaune na osnovu kojeg će se provoditi mjere integralne zaštite ribljeg fonda. Kako kompletan sliv Trebišnjice ima izuzetan potencijal ne samo za proizvodnju električne energije već i za razvoj ribolova kao specifičnog vida turizma, jer se u slivu Trebišnjice može ponuditi ribolov pastrmskih vrsta kako u dijelovima riječnog ekosistema tako i u jezerskim ekosistemima, Hidroelektrane na Trebišnjici daju veliku podršku radu sportsko-ribolovnim društvima u regiji- poručuju iz HET-a.
Saradnja je uspostavljena sa sportskim ribolovnim društvom “Trebinje”, kao i drugim sportskim ribolovnim društvima iz regije Hercegovine, koji pored vršenja poribljavanja kontrolišu i nadgledaju ribolovne vode kako bi se spriječio krivolov.
Od količine pastrmske mlađi koja je proizvedena ove godine poribljeno je oko 500 000 komada riblje mlađi pastrmke različitih uzrastnih kategorija, a dio ribe je ostavljen u ribogojilištu za potrebe obnavljanja matičnog jata i za vlastite potrebe HET-a, kao i donaciju konzumne ribe za potrebe lokalne zajednice. Poribljavanja su izvršena na sljedećim lokalitetima: Bilećko jezero, Goričko jezero, rijeka Trebišnjica, rijeka Vrioka, rijeka Zalomka, rijeka Bregava, nacionalni park Sutjeska (rijeka Sutjeska i jezera na Zelengori), vode Gacka (rijeka Izgorka, jezero Desivoje, jezero Klinje)- ističu nadležni.
Napišite svoj komentar!