Danas se navršavaju 24 godine od hrvatske vojno- policijske akcije "Oluja" tokom koje je protjerano 250.000 Srba i ubijeno oko 2.000, među kojima i 522 žene i 12 dece. Hrvatska slavi zločin u kojem je bombardovala civile koji su bježali.oluja-kolone.jpg

Akcija je počela 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i razvila hrvatsku zastavu.

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji. Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i Kosovo.

U "Oluji" je, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.oluja-srbi.jpg


Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.

Vojna akcija "Oluja" koja je trajala četiri dana ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Paradoks akcije u kojoj je Krajina "opustošena, opljačkana i porušena", nalazi se u činjenici što je "agresor" bila članica UN, a Krajina zona pod zaštitom iste organizacije, i što su, ističe se, neke druge članice te organizacije odobrile i učestvovale u samoj agresiji-kažu u informativno-dokumentacionom centru "Veritas".

Podsjećaju da je "Oluja" jedina akcija i događaj u kojoj su Srbi žrtve, koji je suđen pred Haškim tribunalom, i gde su generali hrvatske vojske Mladen Markač i Ante Gotovina osuđeni u prvostepenom postupku, pa potom oslobođeni, iako, dodaje se, sudsko vijeće nije negiralo zločine utvrđene u prvostepenoj presudi.

Takođe, podsjećaju da je u Hrvatskoj za Oluju osuđena samo jedna osoba.rat-oluja.jpg

Međunarodni sud pravde (MSP) je, ističu u Veritasu, kroz obrazloženje svoje presude iz februara 2015. godine operaciju "Oluja" kvalifikovao kao akciju "etničkog čišćenja", sa napomenom - "Hrvati su htjeli srpsku teritoriju bez Srba, očekujući da oni sami odu, a ne da ih ''unište u celosti ili delimično"''.

"I umesto da Hrvatska, i bez naloga MSP, odustane od slavljenja akcije etničkog čišćenja i masovnih zločina kao dvostrukog državnog praznika - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, slavlje se iz godine u godinu pretvara u veličanje ustaštva i izlive mržnje prema Srbima. Obećanja o zaštiti manjinskih nacionalnih prava, data od hrvatskih zvaničnika na dan ulaska Hrvatske u EU prije šest godina na trgu Bana Jelačića u Zagrebu, pretvorila su se u svoju suprotnost - srpska zajednica je postala još minornija, obespravljenija i napadanija", zaključuje se u saopštenju Veritasa

Prema popisu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo 582.000 Srba i 106.000 Jugoslovena, odnosno ukupno oko 650.000 Srba, a 2011. Srba u Hrvatskoj je bilo 184.000.

U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust, kada je 1995. počela akcija "Oluja", dan žalosti.

Centralna manifestacija povodom obilježavanja godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" 1995. biće održana danas u 19 sati kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori, uz prisustvo zvaničnika Srbije i Republike Srpske.

Obilježavanje Dana sjećanja prenosiće Radio-televizija Republike Srpske od 19.30 časova.