Banjaluku je u srijedu u 22.31 pogodio zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru ili tri stepena Merkalijeve skale, a prema podacima seizmologa, epicentar je registrovan na potezu od Trapista ka Krčmaricama i to je region epicentralne zone zemljotresa iz 1969. godine, koji je razorio grad na Vrbasu.


Jačina zemljotresa je bila manjeg intenziteta pa tako i nije mogao da izazove oštećenja, ali su ga brojni stanovnici osjetili.


Snježana Cvijić-Amulić, načelnik za opservatorsku seizmologiju, kazala je da vremenske nepogode poput poplava ili kiša ne mogu uticati na pojavu zemljotresa, jer se radi, kako je istakla, o nečemu što se dešava u atmosferi, dok se zemljotresi dešavaju u dubini zemlje.


"Na pojavu zemljotresa utiču svi geohemijski i geofizički procesi u unutrašnjosti zemlje, koji dovode do pomjeranja tektonskih ploča, a na svakoj tektonskoj ploči postoji veliki broj rasjeda. Posljednji zemljotres se desio na rasjedu koji se nalazi na velikoj evroazijskoj ploči", kazala je Cvijić-Amulićeva.


Prema njenim riječima, Banjaluka se nalazi na jednom kompleksnom seizmičkom čvoru.


"Zbog toga je ovdje postojanje jakih zemljotresa veoma vjerovatno, poput onog 1969. godine. Posljednji zemljotres, koji se u srijedu desio na istom epicentru gdje je bio i onaj 1969. godine, iako slabiji, 'rekao' nam je da je prisutan i da će uvijek biti prisutan, jer se od razornog zemljotresa desio sigurno veliki broj njih na istom mjestu, ali nisu napravili nikakvu štetu", rekla je Cvijić-Amulićeva.


Prema njenim riječima, za sve ono što gradimo i kako gradimo, zemljotres je najveći i najgori inspektor i najveći neprijatelj svih građevinskih konstrukcija, jer se on ne može predvidjeti.


"Bilo koji seizmološki centar u svijetu ne može dati nikakvu prognozu o zemljotresima, odnosno da li će se desiti ili kad, ali postoji vjerovatnoća da će se zemljotres ponoviti tamo gdje je jednom bio", zaključila je ona.


Izvor NN