U Starom Brodu kod Višegrada obilježno je 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba sarajevsko-romanijske regije koje su 1942. godine, na brutalan način, pobile ustaše Jure Francetića u Starom Brodu i Miloševićima.
Pomen srpskim žrtvama pored spomen-obilježja u Starom Brodu služio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom koji je i osveštao i Spomen-muzej žrtvama ovog kraja stradalim od ustaške kame. Mitropolit je rekao da se o stradanju srpskog naroda na rijecu Drini u Starom Brodu ćutalo 77 godina i da će ove godine biti pokrenuta procedura kanonizacije kako bi bili proglašeni svetim mučenicima.
- Ovdje pored nas, u dubinama ove hladne Drine leži groblje nevinih. Leže naši preci - rekao je mitropolit Hrizostom .Istakao je da su ove žrtve 77 godina čekale da im se služi pomen i da ih obiđu. Podsjetio je da je Drina 1942. godine postala grobnica srpskih civila koje su pobile hrvatsko-muslimanske ustaše predvođene Jurom Francetićem. On je napomenuo da će današnje osveštanje Spomen-muzeja tim stradalnicima ostati zabilježeno kao istorijski događaj.
U Spomen-muzeju u Starom Brodu postavljeno je 27 skluptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu. Uradio ga je arhitekta Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović Daka i Spasoje Albijanić.
Obilježavanju 77 godina od stravičnog zločina nad Srbima u Starom Brodu i Miloševićima prisustvuju predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, premijer Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, delegacija Narodne skupštine Republike i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović.
U mjestu Stari Brod je tokom 2008. godine podignuto obilježje u znak sjećanja na ovaj zločin. U pločama od kamena su uklesana imena ubijenih. Nešto kasnije, u maju 2010. godine započeta je gradnja spomen kapele i zvonare.
Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.
Tokom proljeća 1942. ustaše su preduzele ofanzivu u istočnoj Bosni, kojom je trebalo učvrstiti vlast NDH na istočnoj granici. Ofanziva je počela u martu i kretala se prema Drini, potiskujući ispred sebe desetine hiljada izbjeglica. U Višegradu su prelaz u Srbiju blokirali Italijani, pa je dio naroda krenuo prema Starom Brodu i Miloševićima, po teškom terenu i izložen napadima ustaša i muslimanske Handžar divizije.
U takvim okolnostima ustaše su ljude nagomilane na obali napadali , ubijali ih, mučili, silovali žene i bacali u vodu. Prema izjavama svjedoka, dio naroda su od ubijanja spasili Nijemci i nedićevci.
Napišite svoj komentar!