U selu Krekovi kod Nevesinja  u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske, Opštine Nevesinje i ovdašnje Boračke organizacije danas je  obilježena  144. godišnjica Hercegovačkog ustanka poznatog kao Nevesinjska puška.

Krekovi-spomenik-ustanicima.jpg

 

U crkvi Vaznesenja Hristovog u Nevesinju  služena je  sveta litugrija, a potom je kod spomenika nevesinjskim ustanicima u Krekovima  služen parastos. Nakon parastosa republičke i opštinske delegacije položile su cvijeće.

Iz Nevesinja je poručeno da ovi događaji svjedoče da je Nevesinje grad heroj kroz istoriju.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je u obraćanju prisutnima da je ovaj događaj jedan od najznačajnijih u istoriji srpskog naroda koji je promijenio geopolitički kartu Evrope.

Milunović je podsjetio da su 1875. godine Nevesinjci podigli ustanak protiv moćne turske imperije što je izazvalo pravu lavinu sukoba.

"Nevesinje je tokom svoje duge istorije pokazalo da su nevesinjci jedan slobodoljubiv narod koji je od daleko jačeg neprijatelja branio svoja ognjišta, svoje najmilije, svoju čast i svoju slobodu"- istakao je Milunović.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić istakao je ogroman istorijski značaj ovog događaja I naglasio da se srpski narod sjeća prošlosti zbog svoje budućnosti.

"Dokazujemo da slobodu cijenimo više od svega. I danas poručujemo da smo slobodu spremni da branimo po svaku cijenu, ali se, prije svega, zalažemo za mir ne samo  ovim prostorima na kojima žive Srbi nego svugdje u svijetu", naveo je Savčić.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović poručio je da je Nevesinje ponosno na svoje pretke.

"Smatram da su  Nevesinjska puška i istorijski događaji s kraja 19. vijeka bili  inspiracija i ljudima koji su od 1992. do 1995. godine branili slobodu i stvarali Republiku Srpsku", rekao je Avdalović.

Nataša Gligorić, praunuka harambaše Pera Tunguza, podsjetila je da je njen pradjed sa 30 hajduka na Ćetnoj poljani u mjestu Bišina kod Nevesinja ispalio prvu Nevesinjsku pušku 5. jula 1875. godine i napao turski karavan.Istakla je da je ponosna na svog pradjeda i sve druge nevesinjske junake koji su svojom hrabrošću utisnuli dubok pečat u srpskoj istoriji.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore. 

To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH. 

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH. 

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja. 

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli.