Centralna izborna komisija (CIK) BiH je zbog neaktivnosti i nedostavljanja računa u periodu od 2009. do 2018. godine iz registra izbrisala 162 političke partije, ali uprkos tome u BiH je trenutno registrovano 148 partija, od kojih mnoge, kako kažu politički analitičari, ne učestvuju na izborima.politicke -partije.jpg

Naime, od 148 političkih partija, koliko je, prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) trenutno registrovano u BiH, njih 58 je učestvovalo na prošlogodišnjim opštim izborima, dok su ih 102 učestovale na lokalnim izborima 2016. godine.

"CIK smatra da su za političke stranke koje ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima za organe vlasti, tj. ne obavljaju djelatnost, ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti", pojasnili su u CIK-u za "Nezavisne".

Prema mišljenju stručnjaka, motiv za osnivanje partija koje ne učestvuju na izborima je materijalni interes, kao i trgovina mjestima u biračkim odborima.

"Politika je ovdje postala trgovina na veliko, pa je razumljivo da malim strankama, koje ne učestvuju u izborima, dobro dođe da ušićare koju marku prodajući mjesta u biračkim odborima, što je postao unosan posao", istakla je za "Nezavisne" Tanja Topić, politička analitičarka.

Prema njenim riječima, odavno je na ovim prostorima uvriježeno mišljenje da je politika najunosniji posao, koja donosi pojedincu brojne privilegije i korist.

Dodaje da je to presudan motiv za bavljenje politikom, kao i onaj da se tim putem mogu obavljati razni poslovi, a da se za to ne snosi odgovornost.

Vehid Šehić, politički analitičar, istakao je da CIK briše iz registra određene političke partije ukoliko ne poštuju Zakon o finansiranju političkih stranaka, kao i one koje ne dostavljaju svoje završne račune.

"Motiv osnivanja političkih partija, koje pri tom ne učestvuju na izborima, u 80 odsto slučajeva je da njihovi osnivači u tome vide materijalnu korist s obzirom na dobar položaj koji im to može donijeti", smatra Šehić.

Kako je naglasio, dok god ima takvu situaciju da je materijalni interes glavni motiv za bavljenje politikom, ona je unaprijed osuđena da bude bezuspješna.

"A ukoliko postoje određeni principi, načela, ideologija zašto neko želi da se politički organizuje, onda to može dati pozitivan rezultat ako se uđe u vlast", naglasio je Šehić.

Politikolog Vojislav Savić mišljenja je da je realno da pored parlamentarnih partija i pored onih koje djeluju na lokalnom/regionalnom nivou postoji i mnogo partija koje na prvi pogled ne služe ničemu, ili nemaju očiglednu svrhu.

"Neke od njih imaju svoj značaj kao zastupnici različitih interesa, ili političkih, nacionalnih ideja, koje iako nemaju podršku da uđu u neki od lokalnih parlamenata ili u Narodnu skupštinu RS ipak imaju dovoljno glasova i prostora u javnom životu koji ih drže u životu", istakao je Savić.

Kako navodi, one partije koje služe radi izborne trgovine mogu biti sankcionisane ili njihov rad može biti ograničen izmjenama Izbornog zakona u pravcu rigoroznih kontrola.

"Mislim da to sada nije u fokusu zbog drugih, mnogo većih problema koji nam stoje nad glavom, a i fokus u izmjeni Izbornog zakona, ako do toga dođe, biće borba Hrvata za ravnopravnost na teritoriji FBiH", rekao je Savić.